Saturday, December 15, 2012

CTYRI VRAZDI STACI, DRAHOUSKU

Pogledao sam ekranizaciju romana MRTVACIMA ULAZ ZABRANJEN Nenada Brixija urađenu u Čehoslovačkoj pod naslovom CTYRI VRAZDI STACI, DRAHOUSKU u režiji čuvenog Oldricha Lipskog. Odlrich Lipsky je jedan od najčuvenijih čehoslovačkih reditelja i naši književnici nisu imali ovako prestižne ekranizacije u inostranstvu. Naravno, Čehioslovačka u to vreme nije bila dovoljno "prestižno" inostranstvo, ali ova ekranizacija je sama po sebi veliki uspeh. Brixijev roman je bio preveden na više jezika, prodat u četvrt miliona primeraka a veliki uspeh je postigao upravo u ČSSR.

CTZRI VRAZDI se smatra jednom od najpopularnijih čehoslovačkih komedija i bez ikakve sumnje reč je o filmu koji je neobičan, uvodi dosta zanimljivih i ekskluzivnih rešenja iz vizure nečega što bismo zamislili da nastaje iza Gvozdene Zavese. Međutim, imajući u vidu da je ovo film iz 1970. a da je 1966. Vaclav Vorlicek snimio film KDO CHCE ZABIT JESSII? koji je u određenim postupcima još radikalniji, ne možemo reći da je ovo najekscentričniji čehoslovački repetoarski film.

Kao i u JESSI i CTYRI VRAZDI, osnovna postavka je preplitanje fikcije i stvarnosti, u JESSI snovi postaju stvarnost a inspirisani su pulp literaturom dočim kod Lipskog se stalno ostavlja pitanje da li je sve zapravo mentalna slika stripa koji junaci čitaju u jednom svojevrsnom koncentričnom krugu. Dok se JESSI dešava u Čehoslovačkoj, CTYRI VRAZDI se dešava u jednoj stilizovanoj Americi kako bi se opravdalo pojavljivanje klišetiziranih tipskih junaka iz gangsterskog filma koje roman i film parodiraju. U prikazu te "pseudo-Amerike" dominiraju klišei iz popularne kulture i nema nikakvih ideoloških zahvata i političkih poenti.

Lipsky u ovom filmu udara svim silama i ovo je istovremeno parodija, farsa i vodvilj što rezultira prenatrpanošću filma i u pojedinim fazama nemoguće je pratiti dešavanja na ekranu što ipak ne može biti rediteljski cilj.

Ovaj Brixijev roman je prethodno ekranizovan u SFRJ (spada među retke jugoslovenske romane koji su imali dve ekranizacije, a ja trenutno mogu da se setim samo GOLUŽE kao primera za jugoslovensku i stranu ekranizaciju) i postigao je kultni status i mesto u lektiri.

* * 1/2 / * * * *

No comments:

Post a Comment